Tri desetljeća niti koje povezuju: kako je protekao 30. Međunarodni festival čipke u Lepoglavi
Od 11. do 13. rujna 2026. Lepoglava je po trideseti put postala međunarodno središte čipkarstva. Jubilarno izdanje Međunarodnog festivala čipke okupilo je čipkarice, izlagače i posjetitelje iz Hrvatske i niza europskih zemalja, a zemlja partner bila je Kraljevina Belgija. Festival se održao pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića te pokroviteljstvom Ministarstva kulture i medija, Ministarstva turizma i sporta, Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, Hrvatskoga povjerenstva za UNESCO, Varaždinske županije i Grada Lepoglave.
Petak, 11. rujna: od stručne rasprave do otkrivanja kipa čipkarice
Prvi festivalski dan otvoren je stručnim programom u Gradskoj knjižnici Ivana Belostenca, gdje su se u sklopu Dana europske baštine održali okrugli stol i radionice s međunarodnim sudjelovanjem na temu „Ugrožena baština – revitalizacija, otpornost, nove interpretacije”. U središtu rasprave bila je sudbina tradicijskih vještina, pa je zasebna sesija nosila naslov „Tradicijske vještine između ugroženosti i održivosti: Kako spasiti nematerijalnu baštinu?”.
Od 11.15 sati program se preselio na Tavan Turističko-kulturno informativnog centra, gdje su održane kreativne radionice „Modna hibridna čipka” i „Dizajniraj dopisnicu”, namijenjene spajanju tradicijskog predloška i suvremenoga dizajna. Rezultate toga pristupa publika je vidjela u 15 sati, na modnoj reviji „Hibridna nit”, koja je čipku predstavila kao materijal s mjestom u aktualnom modnom izričaju.
Središnji događaj dana bilo je svečano otvorenje u 17 sati, u svečanom šatoru na terasi restorana Ivančica. Svečanosti su nazočili izaslanik predsjednika Republike i posebni savjetnik za kulturu Zdravko Zima, izaslanik predsjednika Hrvatskoga sabora Darko Vuletić, izaslanica predsjednika Vlade i državna tajnica u Ministarstvu kulture i medija Dražena Vrselja, varaždinski župan Anđelko Stričak, veleposlanik Kraljevine Belgije Nj. E. William De Baets i veleposlanica Bosne i Hercegovine Nj. E. Elma Kovačević-Bajtal, uz predstavnike Ministarstva turizma i sporta te Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva.
U ime čipkarica okupljenima se obratila Verica Dubovečak, predsjednica Čipkarskog društva Danica Bresler, poručivši da današnji naraštaji nisu vlasnici lepoglavske čipke, nego tek njezini privremeni čuvari čija je zadaća prenijeti je mladima. Najavila je i da će lepoglavska čipka uskoro dobiti dodatnu europsku oznaku zaštite izvornosti.
Gradonačelnik Lepoglave Željko Šoštarić naglasio je da iza Festivala stoji trideset godina strpljivoga rada te da čipka nije samo ukras, nego dio identiteta i povijesti grada. Župan Anđelko Stričak podsjetio je da jubilarno izdanje zaokružuje program obilježavanja Dana Varaždinske županije i ocijenio da manifestacija iz godine u godinu postaje prepoznatljivija i posjećenija. Državna tajnica Dražena Vrselja istaknula je da se tradicija ne održava sama od sebe, nego zahvaljujući ljudima koji je poznaju, njeguju i iznova osmišljavaju. Veleposlanik De Baets obratio se nazočnima na hrvatskom jeziku, opisavši čipku kao jednu od poveznica dviju zemalja; Belgija je ove godine drugi put bila zemlja partner Festivala.
Tijekom svečanosti uručena su priznanja za tridesetogodišnji doprinos organizaciji Festivala, a primili su ih Magdica Ježek, Verica Dubovečak, Ana Zidar, Ivka Druško i Mirko Varović. U glazbenom programu nastupili su prvaci opere zagrebačkoga HNK-a Valentina Fijačko Kobić i Filip Filipović, a otvorenje je zaključeno počasnim pucnjem kuburaških udruga iz Kamenice i Višnjice. Festival je otvorenim proglasio Zdravko Zima, usporedivši značenje Festivala za Lepoglavu s onim koje Dubrovačke ljetne igre imaju za Dubrovnik.
Program se u 18.30 sati nastavio u parku uz pavlinski samostan, gdje je uz pratnju Limene glazbe Lepoglava podignuta festivalska zastava i otkriven kip čipkarice, djelo akademskog kipara Tomislava Kršnjavog. Skulptura prikazuje čipkaricu uz koju stoji djevojčica s batekom, simbolizirajući prijenos znanja s naraštaja na naraštaj. Izradu su financirali Grad Lepoglava i Varaždinska županija, a kip su zajedno otkrili Verica Dubovečak, Anđelko Stričak i Željko Šoštarić. Uslijedio je obilazak festivalskih izložbi.
Subota, 12. rujna: Dan zemlje partnera i prvo natjecanje u izradi čipke
Drugi dan protekao je u znaku Kraljevine Belgije. Na prilaznoj cesti prema pavlinskom samostanu od 10 do 20 sati održavao se 17. tradicionalni sajam tradicijskoga rukotvorstva i domaćih proizvoda, s ponudom OPG-ova i rukotvorina.
Novost jubilarnoga izdanja bilo je prvo natjecanje u izradi čipke, održano od 11 do 14 sati u svečanom šatoru. Okupilo je 14 čipkarica koje su dva sata redile lepoglavsku čipku, a zvuk batića odzvanjao je šatorom pred okupljenom publikom. Ulogu ocjenjivača preuzeo je belgijski veleposlanik William De Baets, koji je najboljom proglasio čipku Slađane Videc iz Ivanca. Drugo mjesto pripalo je Božici Rudnički, također iz Ivanca, a treće Štefici Špiljak iz Lepoglave. Priznanja su pobjednicama uručili veleposlanik i gradonačelnik Šoštarić, a natjecanje je završilo uz suze radosnice pobjednice.
U atriju pavlinskoga samostana od 12 do 14 sati održane su Čipkarske igre, koje su pripremili Dječji vrtić Lepoglava i njegov područni odjel u Višnjici, predstavivši čipku najmlađima kroz igru.
Gastronomski dio partnerstva predstavljen je od 14 do 16 sati u restoranu Ivančica, programom „Okusi Hrvatske i Belgije”. Posjetitelji su kušali belgijske vafle, mafine i čokoladu te belgijsko pivo, a na degustaciju ih je pozvao veleposlanik De Baets, kojem se pridružio i jedan prepoznatljiv belgijski lik – Štrumfeta. Događaju su nazočili i predstavnici veleposlanstava Austrije, Portugala i Bugarske, a organizirana je i tombola u kojoj je Veleposlanstvo Kraljevine Belgije nagradilo posjetitelje prigodnim poklonima.
Glazbeni vrhunac dana bio je koncert belgijskog orguljaša Leona Bierensa u crkvi Bezgrešnog Začeća Blažene Djevice Marije, s početkom u 17.30 sati. Bierens je pripremio program posebno za 30. Festival i izveo ga na jednim od najstarijih orgulja u Hrvatskoj, iz 1649. godine. Publika je čula i rano Bachovo djelo pronađeno tek 2025. godine u Kraljevskoj knjižnici u Bruxellesu, a sat vremena izvedbe zaključen je ovacijama. Večer je od 19 sati u svečanom šatoru privedena kraju nastupima kulturno-umjetničkih društava „Salinovec” i „Beletinec”.
Nedjelja, 13. rujna: čipka koja povezuje i svečano zatvaranje
Posljednji dan započeo je u 8 sati koncelebriranom svetom misom za čipkarice i sudionike Festivala. Tradicionalni sajam ponovno je bio otvoren od 10 do 20 sati.
U atriju pavlinskoga samostana od 12 do 14 sati održan je program „Čipka nas povezuje”, u kojem su sudionice Festivala predstavile tehnike izrade čipke iz svojih krajeva. Program je bio osmišljen i za djecu i obitelji, pa su posjetitelji izbliza mogli pratiti nastajanje čipke u rukama iskusnih čipkarica.
Od 15 sati uslijedio je tradicionalni prigodni koncert Limene glazbe Lepoglava, kojoj se ove godine pridružio Big Band Čakovec. Službeno zatvaranje 30. Međunarodnog festivala čipke održano je u 17.30 sati, a festivalski program zaključio je koncert grupe Kavaliri.
Izložbe i sajam: panorama europskoga čipkarstva
Kroz sva tri dana okosnicu Festivala činio je bogat izložbeni program u ambijentu pavlinskoga samostana. Posjetitelji su razgledali čipke iz Bjelovara, Svete Marije, Križevaca, Sikirevaca, Trga kraj Ozlja, Primoštena i Paga, radove djece iz Dječjeg vrtića Lepoglava i Osnovne škole Ante Starčevića te čipke iz Slovenije, Austrije, Francuske, Velike Britanije, Italije, Bugarske, Poljske, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i zemlje partnera Belgije, koju je među međunarodnim izlagačima predstavila škola Artofil Kantschool. Uz njih je, u čast obljetnice, priređena i filatelistička izložba „Čipka u filateliji – 30 godina tradicije”, popraćena prigodnim žigom i dopisnicom.
Jubilarno izdanje tako je još jednom potvrdilo status Festivala kao jednoga od najvažnijih kulturnih događanja sjeverne Hrvatske i podsjetilo na vrijednost lepoglavske čipke, koja je kao dio čipkarstva u Hrvatskoj upisana na UNESCO-ov Reprezentativni popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva.
Foto: Božidar Breški